Klimatske promene i suša, uređenje tržišta, ciljanije subvencije, modernizacija proizvodnje i bolji položaj ljudi koji žive od poljoprivrede biće među glavnim temama agrarnog programa Studentske liste „Studenti pobeđuju“, koji bi uskoro trebalo da bude predstavljen javnosti. Među 250 kandidata za narodne poslanike nalazi se desetak poljoprivrednika i stručnjaka iz oblasti agronomije i veterine
Na listi su, između ostalih, poljoprivrednici Zlatko Kokanović, Saša Tomas, Đoka Ćurčić, Milan Bogunović, Dragan Bogojević, Predrag Večerinac i Saša Obradović, kao i veterinar Aleksandar Vasov, agronom Mladen Krstić i doktor veterine Igor Cegledi.
Predstavnici liste koji se bave poljoprivredom najavili su za Danas da zajedno sa studentima pripremaju okvirni plan razvoja sektora. Među temama koje navode su prilagođavanje proizvodnje klimatskim promenama, uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda, reforma subvencija, kontrola uvoza hrane, modernizacija proizvodnje i unapređenje položaja žena i mladih na selu.
Najave dolaze neposredno nakon analize Fiskalnog saveta „Poljoprivreda Srbije između stagnacije i reforme“, u kojoj je ocenjeno da domaća poljoprivreda već duže od decenije stagnira uprkos značajnim budžetskim izdvajanjima. Fiskalni savet kao probleme navodi nisku produktivnost, zastarelu mehanizaciju, nedovoljnu otpornost na klimatske rizike i nepredvidiv sistem podsticaja, uz ocenu da je potrebna postepena reforma agrarne politike.
Tomas: Poljoprivrednicima potrebna predvidiva pravila
Poljoprivrednik Saša Tomas, 26. na izbornoj listi, smatra da problem nije samo u količini novca koji država izdvaja za poljoprivredu, već u načinu na koji se sredstva raspoređuju i čestim promenama pravila.
Prema njegovim rečima, proizvođačima nedostaje dugoročno predvidiv sistem subvencija koji bi omogućio da unapred planiraju proizvodnju i ulaganja.
Tomas među najvećim izazovima izdvaja i sve učestalije suše, ocenjujući da agrarna politika mora mnogo ozbiljnije da uključi nauku i struku u prilagođavanje proizvodnje klimatskim promenama.
Druga velika tema je tržište. On tvrdi da veliki uvoz, monopolsko ponašanje i koncentracija tržišne moći pojedinih učesnika obaraju otkupne cene domaćih proizvoda, dok potrošači istovremeno hranu plaćaju skupo. Kao primer navodi tržište suncokreta, uz tvrdnju da država i nadležne institucije nisu dovoljno reagovale na način formiranja otkupne cene.
Tomas najavljuje i strožu kontrolu hrane koja ulazi u Srbiju, kao deo budućeg plana. Njegove ocene o postojanju kartela, obimu nelegalnog uvoza i broju potrebnih fitosanitarnih inspektora predstavljaju stavove kandidata iznete za Danas.
Bogunović: Klimatske promene menjaju i način proizvodnje
Za Milana Bogunovića, poljoprivrednika i 106. kandidata na listi, među ključnim pitanjima su klimatske promene, uređenje tržišta i socijalni položaj ljudi koji žive od poljoprivrede.
Kada je reč o suši, Bogunović smatra da odgovor ne može biti samo u većem navodnjavanju, već i u promeni setvene strukture, sortimenta i tehnologije obrade zemljišta.
Kao primer navodi redukovanu obradu, kojom se u zemljištu može očuvati više vlage, ali ocenjuje da takve tehnologije i odgovarajuća mehanizacija još nisu dovoljno zastupljene u domaćoj proizvodnji.
Promene, prema njegovom mišljenju, treba povezati i sa obrazovanjem budućih agronoma i poljoprivrednika, većom razmenom znanja sa inostranstvom i primenom savremenih tehnologija koje smanjuju troškove i povećavaju otpornost proizvodnje.
Bogunović posebno ukazuje na socijalni položaj poljoprivrednika i žena na gazdinstvima, kao i na teškoće sa kojima se suočavaju mladi koji bi želeli da ostanu ili započnu proizvodnju na selu.
Bez uređenog tržišta na kojem proizvođač može da ostvari održiv prihod, smatra on, teško je očekivati da se mladi odluče da ulažu u voćnjake, stočarstvo ili druge dugoročne poljoprivredne proizvodnje.
Ćurčić: Dugoročna strategija i ciljane subvencije
Đoka Ćurčić, poljoprivrednik iz Vilova i 43. kandidat na listi, kao tri važne tačke budućeg agrarnog programa izdvaja dugoročnu strategiju razvoja, ciljane subvencije i uređenje tržišta.
Prema njegovom mišljenju, domaća poljoprivreda mora brže da prati promene u mehanizaciji, tehnologiji i načinima proizvodnje ukoliko želi da ostane konkurentna.
Kada je reč o subvencijama, Ćurčić se zalaže za sistem u kojem bi podsticaji bili usmereni prema jasno određenim ciljevima i rezultatima proizvodnje, uz jednaka pravila za sve proizvođače.
Posebno ukazuje na problem plasmana, smatrajući da i mala i velika gazdinstva moraju da imaju realnu mogućnost da svoje proizvode ponude tržištu.
Pitanje predvidivosti agrarne politike poklapa se i sa delom nalaza Fiskalnog saveta, koji je u avgustu ocenio da bi postojeća izdvajanja trebalo postepeno preusmeravati ka investicijama, modernizaciji, infrastrukturi, upravljanju rizicima i podršci malim i srednjim gazdinstvima.
Od proizvodnje do života na selu
Najavljeni studentski dokument još nije objavljen, pa će tek nakon njegovog predstavljanja biti moguće videti konkretne mere, rokove i način njihovog finansiranja.
Iz dosadašnjih izjava kandidata, međutim, izdvajaju se pitanja koja već duže opterećuju domaću poljoprivredu: kako proizvodnju prilagoditi sve češćim sušama, kako podsticaje učiniti predvidivijim, kako poboljšati položaj proizvođača u lancu hrane i kako obezbediti uslove da život i rad na selu ponovo budu održiva opcija za mlađe generacije.
Izvor: Danas, Fiskalni savet, RIK
