Uz bolju organizaciju, u proizvodnji i prikupljanju šumskog voća i lekovitog bilja posao bi moglo naći i do 15.000 ljudi. Međutim, dok se ne obezbede uslovi za otkup, pravednu cenu i plasman, na šumskim plodovima zarađuju samo nakupci, vlasnici hladnjača i firme koje prerađuju i pakuju plodove.
Od šumskog voća, pečuraka i lekovitog bilja u Srbiji bi moglo da zarađuje 15.000 ljudi, smatraju u Upravi za šume Ministarstva poljoprivrede. Dok se ne obezbede uslovi za otkup, pravednu cenu i plasman, na šumskim plodovima dobro zarađuju samo nakupci, vlasnici hladnjača i retke firme koje prerađuju i pakuju plodove.
Tamo gde je priroda bila blagonaklona, a zaposlenja nema, dobro dođe i 450 dinara, koliko su nakupci plaćali kilogram šumske jagode. Za šipurak berači dobiju tek 40, a za pečurke – oko 250 dinara po kilogramu.
“Već desetak godina radim ovaj posao. Može da se živi 80 odsto. Može da se radi, pošto se bilje bere tokom celog leta do kasne jeseni”, kaže Jasmina Denić iz Gadžinog Hana.
Velimir Veljković iz sela Taskovići kaže da posao nije težak i da se nedovoljno zaradi.
U Ministarstvu poljoprivrede veruju da šumskih plodova ima dovoljno da od njih u Srbiji žive i berači i prerađivači, ali i nezaposleni inženjeri šumarstva.
Stručnjaci sa univerziteta saglasni su da su prirodni potencijali veliki, ali ne veruju da država može da finansira i organizuje toliki posao.
“Posredno i neposredno može da se zaposli najmanje 15.000 ljudi. Da odredimo otkupna mesta, sabirna mesta, da isto tako investiramo u preradne kapacitete, da mi to voće, lekovito bilje, gljive preradimo, upakujemo i kao organsku hranu posle izvezemo”, kaže Perica Grbić, direktor Uprave za šume.
Dekan Šumarskog fakulteta Milan Medarević kaže da je teško poverovati u tu priču.
“Da bismo animirali privatan sektor morali bismo podučiti ljude da poveruju u državu i njene iskrene namere i tek posle raditi na podršci nečemu što se zove poljoprivredno-šumsko gazdovanje”, kaže Medarević.
Biomasa koja ostaje posle seče stabala oslobađa energiju koja je pet puta jeftinija od fosilnih goriva.
Dok u Ministarstvu poljoprivrede procenjuju da od biomase može da zarađuje 5.000 ljudi, na Šumarskom fakultetu tvrde da je to posao za najviše 1.000 ljudi.
Nezaposlenima i ovakve pesimističke procene zvuče kao dobra vest. Dok se utvrđuje da li su šume dovoljne za pet ili 15.000 hiljada novih radnih mesta, šumsko blago koriste uglavnom nakupci.
RTS