Povećanje konkuretnosti je prioritetan cilj Srbije u procesu evropskih integracija, rekla je ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković na sastanku sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda, koju je predvodila Zuzana Murgasova.
Hrvatski poljoprivredni proizvođači već osećaju efekte slabe državne zaštite zbog prodora jake konkurencije iz Evropske unije nakon što je ona izgubila pravo trgovine u Rusiji.
Šefica tima Srbije za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji Tanja Miščević izjavila je danas u Novom Sadu da Srbija nije na početku usklađivanja poljoprivredne politike sa standardima EU, da su određeni propisi već usvojeni, ali da tek predstoji priprema poljoprivrednika za usvajanje tih standarda.
Najobimnije, najzahtevnije, a po mnogim kriterijumima i najteže – poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, pred kreatore domaćeg agrarnog ambijenta postavlja ozbiljne izazove.
Srpski farmeri nisu konkurentni na evropskom tržištu, a kao jedan od ključnih razloga za to je izuzetno promenljiva agrarna politika u poslednjih 10 godina.
Konkurentnost srpske poljoprivrede mogla bi da se podigne primenom inovacija i boljim umrežavanjem sa obraznovnim i naučnim ustanovima, rečeno je u petak na konferenciji “Znanje u funkciji unapređenja poljoprivredno-prehrambenog sektora u Srbiji”.
”Mala i srednja poljoprivredna gazdinstva će morati da unaprede svoju proizvodnju, jer jedino tako mogu da izađu na kraj sa konkurencijom iz Evropske unije, a Nacrtom Strategije definisan je predlog reformi koje treba uraditi u ovom sektoru“, izjavio je juče Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić u Kruševcu posle predstavljanja Nacrta strategije razvoja poljoprivrede.
Često možemo čuti da Srbija sa svojim agrarnim potencijalom može da hrani pola Evrope. Međutim mnogim poljoprivrednim proizvođačima teško je dopreti i do domaćeg kupca.
Uzgoju svinja u Srbiji predstoje sve veći izazovi zbog otvaranja tržišta i konkurencije evropskih proizvođača.
U evropskim zemljama seljaci su vlasnici ili suvlasnici velikog dela prerađivačkih pogona, što im donosi dodatne prihode i pomaže da lakše podnesu skokove na tržištu. U Srbiji poljoprivrednici, bez vlasništva nad silosima, mlinovima, klanicama i hladnjaćama, sa uništenim stočnim fondom, bez visokih evropskih subvencija ne mogu dugo da opstanu na otvorenom tržištu, čak i da imaju posede sa više stotina hektara oranica.
Uključivanje srpskog agrara u evropske integracije jedan je od naših prioriteta. Iskustva razvijenih evropskih poljoprivreda pokazuju da samo krupna gazdinstva donose traženi kvalitet proizvoda i profit. Srbija ima izuzetno usitnjen poljoprivredni posed, naročito u istočnom i južnom delu zemlje.
Bez osmišljene agrarne politike države i dalje će nam se dešavati da jedne godine imamo visoke prinose, a već sledeće ogromne štete