Više od 200 hektara zemlje u selu Tamnjanica kod Bele Palanke je pod lavandom, smiljem, ružama i borovnicom, a zasade i destileriju u kojoj se prave eterična ulja napravila je Ljiljana Petrović koja je došla na ideju da oživi selo svog dede
Na subotičkom terenu prijavljeno je 30 hektara pod lekovitom i aromatičnim biljem, ali verovatno ga ima nešto više. Najzastupljenija je lavanda, u delovima grada oko Subotice postoje omanja polja ove biljke iz koje se nakon cvetanja istiskuje ulje
Velelepni tematski park aromatičnog i lekovitog bilja Histria Aromatica u Istri prodaje se po ceni od 12 miliona evra. Ovaj agroturistički kompleks trenutno jedna od najvrednijih nekretnina u Hrvatskoj ponuđenih na prodaju
Ne čekajući na posao u struci, petoro mladih iz pocerskog sela Dobića, osnovalo je prvu Specijalizovanu poljoprivrednu zadrugu za proizvodnju začinskog, aromatičnog i lekovitog bilja. Za sve što proizvedu na šest hektara bez upotrebe pesticida i hemikalija, imaju stalne kupce iz zemlje, Rusije i Češke
Nana, kamilica, beli slez, neven – nisu sam lekovite biljke, već mogu biti i unosan biznis. To su prepoznali i domaći proizvođači jer, prema podacima PKS, godišnje u proseku više od 3.000 tona lekovitog bilja iz Srbije nađe put do zemalja EU, Rusije, Turske, BiH, Crne Gore, Makedonije
Najnovijim izmenama Zakona o porezu na dohodak građana uvedena je obaveza plaćanja poreza i doprinosa za šumske plodove, gljive i lekovito bilje od 58 odsto. Znalci iz ove delatnosti kažu da niko u Srbiji nema interes da otkupljuje šumske plodove i lekovito bilje pod novim uslovima
Artičoka, ehinacea i melisa rastu i na plodnim njivama bačke ravnice. Tom proizvodnjim bavi se Atila Tumbas iz Kupusine, a svake godine industrijsko bilje seje na četiri hektara
Proizvodnja belog sleza sve je aktuelnija zbog dobre zarade koja može da bude do 3.000 evra po hektaru. Plasman je odličan jer je potražnja veća od ponude
Da poljoprivreda i na malim površinama može da bude pristojan posao i da bogomdane resurse ne koristimo ni izbliza koliko bismo mogli jasno je kao dan, ali se trgnemo tek kada čujemo kako drugi od toga umeju da naprave biznis.
Olivera (45) i Branislav Tomić (50) iz Vranja, na proleće ove godine posejali su 15 ari nevena na njivi u selu Bresnica kod Vranja.
Uz bolju organizaciju, u proizvodnji i prikupljanju šumskog voća i lekovitog bilja posao bi moglo naći i do 15.000 ljudi. Međutim, dok se ne obezbede uslovi za otkup, pravednu cenu i plasman, na šumskim plodovima zarađuju samo nakupci, vlasnici hladnjača i firme koje prerađuju i pakuju plodove.