Besparica je naterala građane da sve više, pored voća i povrća, i druge namirnice kupuju na pijacama. Veliki deo prometa svakodnevnih kućnih potrepština seli se u sivu zonu, naročito na zelene tržnice, gde su ti artikli prosečno za 20 odsto jeftiniji. Upravo je povratak kupaca na tržnice razlog što je trenutno iznajmiti tezgu skuplje i od zakupa pojedinih lokala.
Na najfrekventnijim pijacama u većim gradovima Srbije, zakup tezge mesečno staje i do 18.000 dinara. Uz to, zakupci imaju i svakodnevni namet za pijačninu. Cena zavisi od položaja tezge, ali i same pijace. Iznajmljivanje od poljoprivrednika ili trgovca koji su tezgu rezervisali često je znatno skuplje i dostiže 300 evra mesečno. S druge strane, mnogobrojni lokali zvrje prazni i mesecima čekaju zakupce. Njihovi vlasnici često ih nude i džabe kako ne bi morali da plaćaju režije.
Na pijacama se prodaje sve od špic rebara, kobasica, viršli, salama, do mleka, margarina, kafe, slatkiša… Zato se rafovi iz prodavnica sve češće zamenjuju tezgama.
– Moramo da znamo da hipermarketi imaju troškove čuvanja robe i to je ono što poskupljuje – objašnjavaju u Privrednoj komori Srbije.
– Oni ne kupuju na malo, dok farmeri kada proizvedu svoje voće i povrće oni u roku od dan dva iznose svoju robu na zelene pijace.
Od početka krize 2008. promet u trgovinama manji je za trećinu. U prvih osam meseci ove godine, u poređenju sa istim periodom lani, promet u trgovini, u proseku, manji je za 7,2 odsto. Najveći pad prodaje imali su neprehrambeni proizvodi 12 odsto, ali i hrana, piće i duvan sa 6,3, dok najmanji pad beleži prodaja motornih goriva tri odsto. Pojedini stručnjaci ocenjuju da je promet pao, jer se prodaja preselila u sive kanale.
– Veliki deo prometa iz prodavnica i megamarketa seli se u sivu zonu, naročito na zelene pijace, dakle na neoporezovano tržište – ističe ekonomista Stojan Stamenković.
I sami smo svedoci da strana čokolada od 250 grama u velikim trgovinskim lancima košta oko 300 dinara, dok se isti proizvod na uredno registrovanoj pijačnoj tezgi prodaje za 230 i 250 dinara. Po nižim cenama prodaju se i kafa, konzerve, čokolada, namazi…
I pored velike štednje, građani kažu da se ne može kupiti ni pola od onoga što se moglo kupiti za iste pare prošle godine i ističu da se na pijaci bira prema ceni, a da se o kvalitetu i ne razmišlja.
– Potrošači u Srbiji se već odavno snabdevaju na pijacama, ne samo na zelenim, već i na buvljim, ali i tezgama koje se nalaze na ulicama – kaže Vera Vida, predsednica Centra potrošača Crbije CEPS. – Ono što potrošači najčešće kupuju na takvim tezgama je hrana, odnosno oni industrijski proizvodi na koje prodavci za tezgama ne plaćaju PDV. Tako, potrošači uštede 20 do 30 odsto za pojedine proizvode, dok država isovremeno toliko izgubi.
Novosti