Umesto predstavnika vlasti kojima su se nedavno obratili za pomoć, poslovodstvu i radnicima Centra za strna žita u Kragujevcu javili su se privatni izvršitelji, koji su ih obavestili da će zbog neizmirenih finansijskih obaveza od oko 11,5 miliona dinara, ove sedmice započeti plenidbu imovine te naučnoistraživačke ustanove. Zaposleni u tom centru upozorili su privatne izvršitelje da ne dolaze, jer ne mogu da im garantuju bezbedne uslove boravka.
„Želimo da sačuvamo Centar, ne samo za nas, nego i za buduće generacije. Previše je uništenih preduzeća i ustanova ne samo u Kragujevcu, već i u Srbiji. Zlonamernima poručujemo da nisu dobrodošli“, poručili su predstavnici Sindikata i na taj način upozorili javnost da dugogodišnja poslovna agonija te ustanove, uprkos dogovoru sa Vladom o trogodišnjoj finansijskoj podršci države stabilizaciji poslovanja, još nije prevaziđena. Naprotiv…
U Sindikatu objašnjavaju da se najveći deo neizmirenih obaveza odnosi na dug Centra privatnom preduzetniku koji je još 1998. započeo renoviranje upravne zgrade ustanove, i kojem, odlukom Vrhovnog suda Srbije, na ime kamata, treba da se plati još devet miliona dinara. Preostalih 2,5 miliona dinara Centar duguje svojim naučnim radnicima, koji su tužili ustanovu u kojoj su zaposleni, zbog neisplaćenih zarada (od januara do juna 2011), pri čemu su šestoro, od njih sedmoro, nedavno aktivirali dobijene sudske presude.
„Pozivamo svoje kolege naučne radnike koji, za razliku od ostalih zaposlenih u Centru, na ime učešća u projektima Ministarstva prosvete i nauke, od jula 2011. godine redovno primaju zarade, da svoja ranija potraživanja ne naplaćuju posredstvom privatnih izvršitelja, jer tako dovode u pitanje opstanak preduzeće u kojem rade“, ističe se u saopštenju Sindikata. Naglašava se, takođe, da je najveći deo duga (devet miliona dinara) nastao kao plod manipulativnih radnji, odnosno „sprege sudstva, politike i tzv. privrednika“. Kao argument za tu konstataciju navode podatak da renoviranje upravne zgrade Centra do danas, 17 godina od početka radova, nije završeno.
Predsednica Sindikata Centra za strna žita Ljiljana Mijailović kaže da predsednik Srbije Tomislav Nikolić, premijer Aleksandar Vučić, te ministri Srđan Verbić, Snežana Bogosavljević Bošković, Aleksandar Vulin i Dušan Vujović, od kojih su zaposleni u toj kragujevačkoj naučnoistraživačkoj ustanovi zatražili da obezbede da država ispoštuje trogodišnju ugovornu obavezu, još nisu odgovorili na taj zahtev. A ugovorom je precizirano da bi Vlada još ove godine trebalo finansijski da podrži poslovanje Centra. S druge strane, tvrdi naša sagovornica, ima indicija da zahtev zaposlenih u Centru najvišim državnim zvaničnicima nije ostao bez ikakvog odjeka. „Sreli smo se nedavno sa gradonačelnikom Kragujevca Radomirom Nikolićem, koji je izrazio dobru volju i želju da nam pomogne. To mi daje pravo da kažem da ima indicija da se u kontaktima među nadležnima traži rešenje za našu ustanovu“, procenjuje Ljiljana Mijailović.
U Centru za strna žita smatraju da nadležni državni organi, godinama unazad, nipodaštavaju značaj i ulogu agrarnih naučnoistraživačkih ustanova izvan Beograda. U prilog tome navode činjenicu da su u nezavidnoj situaciji i Centar za krompir u Guči, kao i Institut za krmna bilja u Kruševcu. Državna nebriga je, ističu, dovela do gašenja Centra za poljoprivredna i tehnološka ispitivanja u Zaječaru i niškog Centra za vinogradarstvo i vinarstvo. „Očigledno je da i naučnoistraživačke ustanove u unutrašnjosti plaćaju cenu centralizacije Srbije u svim delatnostima“, kažu u kragujevačkom Centru, čiji su stručnjaci u minulih 117 godina selektovali više od 100 sorti strnih žita (pšenica, ječam, ovas, triktikala i raž).
Podsećanja radi, Grad Kragujevac je, početkom ove decenije, na inicijativu prethodne lokalne vlasti, trebalo da postane suvlasnik centra za strna žita. Gradska uprava je, naime, želela da Centar postane istraživačka ustanova Univerziteta u Kragujevcu, preciznije Agronomskog fakulteta, pri čemu bi bila sačuvana i aktivnost Centra vezana za proizvodnju i doradu semena strnih žita. Nadležni državni organi su deklarativno prihvatili tu inicijativu gradske uprave, ali ništa nisu učinili da ona zaista i zaživi u praksi. Naprotiv, tavorenje Centra na ivici propasti nastavljeno je do aprila 2012, kada je potpisan sporazum sa Vladom o trogodišnjoj finansijskoj podršci toj ustanovi… Tom prilikom za vršioca dužnosti direktora Centra imenovan je bivši „sindikalac“ u toj ustanovi Blagoje Kovačević, koji je još uvek u v. d. stanju, i koji, najverovatnije zbog toga, izbegava da komentariše situaciju u Centru i odnos države. Važno je naglasiti i to da je kragujevački Centar za strna žita, inače najstarija naučnoistraživačka ustanova u Srbiji i na Balkanu u oblasti agrara (osnovan davne 1898), već godinama u nezavidnoj poslovno-finansijskoj situaciji, zbog čega su zaposleni organizovali brojne štrajkove i proteste, među kojima je i onaj iz oktobra 2009, kad su javno, „na lomači“, spalili svoje doktorske, magistarske i ostale diplome i priznanja za doprinos razvoju velikog broja novih sorti strnih žita.
Neophodno hitno rešenje
– Očekujemo najpre da Vlada reaktivira svoj sporazum sa Centrom za strna žita, kojim je država, u aprilu 2012, preuzela obavezu da do kraja 2015. finansijski podržava održivo poslovanje naše ustanove, od čega se odustalo prilikom usvajanja ovogodišnjeg republičkog budžeta. Trajnije rešenje za ustanovu vidimo u povezivanju sa Kragujevačkom univerzitetom, o čemu je već razgovarano pre nekoliko godina, ali taj projekat nije realizovan zbog toga što država, kao većinski vlasnik Centra, za to nije bila zainteresovana – komentariše Ljiljana Mijailović, predsednica Sindikata Centra za strna žita, napominjući da bi rešenje za aktuelne nedaće Centra morale da budu pronađene već ovih dana, kako ne bi bila dovedena u pitanje setva jarih i strnih žita na oko 400 hektara šumadijskih oranica.
Danas