Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine negirala je navode Agencije za restituciju da se protivi vraćanju poljoprivrednog zemljišta u postupku restitucije.
Kako je agenciji Beta rečeno u Ministarstvu poljoprivrede, Agencija za restituciju nema podatke o tome koje i koliko poljoprivrednog zemljišta treba da se vrati, koliko je tog zemljišta promenilo oblik i veličinu, a koliko zemljišta je u istom stanju, što, kako je istaknuto, otežava restituciju.
“Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine bi apsolutno odgovaralo da sada znamo koje zemljište je predmet povraćaja, a koje nije, jer bi na još efikasniji način upravljali istim, a i potencijalni zakupci bi znali da li će zemljište koristiti tri ili više godina, pa bi i investicije u poljoprivredu bile i znatno veće”, navedeno je u Ministarstvu.
Naglašeno je da se oduzeto zemljište “može i mora” vratiti ranijem vlasniku, odnosno njegovim naslednicima “ukoliko se u postupku pred Agencijom za restituciju dokaže da je oduzeto zemljište sada u društvenom vlasništvu i da ga je lice steklo bez teretnog pravnog posla”.
Podseća se i da prilikom davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na period duži od tri godine Ministarstvo traži od Agencije za restituciju potvrdu da li je isto predmet restitucije ili ne, a kako bi zaštitili i imali fer odnos prema potencijalnim zakupcima i prema korisniku restitucije.
U Ministarstvu se istovremeno ne slažu da se u restituciji vrati poljoprivredno zemljište koje je pod zalivnim sistemima, kao i da se restitucijom vrate delovi parcela koje nemaju pristupni put, već da se kasnije grade novi putevi, kao i da se može vratiti bilo koje drugo zemljište, a ne ono zemljište koje je oduzeto, jer bi to moglo da prouzrokuje brojne probleme.
Kako je navedeno, ti problemi već sada postoje, jer se u postupku vraćanja poljoprivrednog zemljišta u nekim slučajevima vratilo zemljište koje nije oduzeto već kao odgovarajuće drugo, a sada to zemljište potražuje naslednik kome je baš to zemljište oduzeto.
Dodaje se i da bi usvajanje predloga da se može vratiti bilo koje poljoprivredno zemljište pa, čak i iz drugih opština (na primer: ako je nekome oduzeto zemljište u Vrbasu on bi mogao da zemljište dobije u Kuli ili u nekoj drugoj susednoj opštini), izazvalo dodatne probleme.
U Ministarstvu poljoprivrede navode da je i pored brojnih problema sa kojima se suočavaju, 2014. godine poljoprivredno zemljište u državnoj svojini zakupilo 12.500 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a ostvaren je prihod od sedam milijardi dinara.
Beta
