U zapadnoj Srbiji sredinom prošle sedmice počelo je da veje kao o Božiću i sneg je, idući u planinu, bio sve dublji. U donjem Dragačevu napadalo je do deset, u Gornjem između 20 i 40 centimetara dok je na Borovoj strani, u Gornjem Dupcu kod Guče 17. aprila izmereno čak 48 centimetara snega. Olistali malinjaci taj teret nisu mogli da izdrže.
– Naslage vlažnog snega uništile su rodne grančice koje bi tek trebalo da cvetaju i zametnu plod. U ovom delu Srbije sneg je samo pritiskom prouzrokovao lom u malinjacima koji će umanjiti rod od 5 do čak 50 procenata – kaže za „Politiku” dr Aleksandar Leposavić, istraživač u čačanskom Institutu za voćarstvo.
On objašnjava da je sneg u nedoba naročito pogodio najbolje domaćine.
– U malinjacima koji se vrhunski održavaju, kao što je slučaj kod Milete Bogdanovića u Mirosaljcima nedaleko od Arilja, rodne grančice izrasle su čak 30 centimetara i sneg ih je jednostavno odlomio. Tamo gde su tek krenule i dostigle samo tri, pet ili sedam centimetara, mogle su i da preteknu – navodi Leposavić.
Sagovornik navodi da je slična sudbina stigla najbrojnija stabla u ovom delu Republike, izvorne sorte šljiva kao što je crvena ranka. One se slabije održavaju i vlažni sneg u krošnjama uzeo je danak. I kod malina i kod šljiva reč je isključivo o mehaničkom lomu, jer u vreme obilnih padavina prošle sedmice i posle njih uopšte nije bilo mrazeva pa ni izmrzavanja zametaka.
– Kajsija je, sa ukupnim rodom od 21.827 tona u celoj Srbiji, u prošloj godini podbacila oko 20 odsto u odnosu na prosek, a i ove će. Rane sorte stradale su zbog mrazeva u vreme svog cveta, a sada su sva stabla, kao i šljiva stelni, na meti gljivice monilije, koja izaziva sušenje grančica i pupoljaka.
Inače, kajsija najranije cveta, krajem marta, u okolini Beograda, u Sremu, oko Valjeva i Smederevske Palanke, u dolinama zapadne i južne Morave. U Banatu, južnoj Bačkoj, dolini Velike Morave i Podunavlju prosečno cveta 2. aprila, u severnoj Vojvodini i istočnoj Srbiji između 4. i 6. aprila.
Zbog tako ranog cvetanja, ova vrsta je izložena nepovoljnom dejstvu poznih prolećnih mrazeva, uobičajenih za Srbiju. Istraživači Republičkog hidrometeorološkog zavoda utvrdili su u jednom radu, izučavajući razdoblje od 1949. do 2010. godine, da je najmanja verovatnoća za pojavu mraza u okolini Beograda i Vranja. Tu se slabi prolećni mraz beleži četiri puta u deceniji, dok se u centralnoj Srbiji to događa osam puta u istom periodu, što znači da se tu skoro svakog proleća, u vreme punog cvetanja, temperatura vazduha spusti ispod minus dva stepena Celzijusa.
Po brojnosti stabala u Srbiji, jabuka je druga iza šljive.
– Jabuka je sad u fazi intenzivnog cvetanja ali zbog prelaza iz hladnih u tople dane, vreme cvetanja se odužilo za trećinu. Razvijanje visokih temperatura posle kišnog doba ne pogoduje nijednoj voćnoj vrsti ali stvara uslove za razvoj bolesti i štetočina. Jabukama, kao i malinama, preti gljiva plamenjača. Sveukupno, štete na voću u zapadnoj Srbiji prošle sedmice izgledale su mnogo veće nego danas – ističe dr Leposavić.
On dodaje da se najveći podbačaj očekuje kod šljive čačanska rodna, kojoj pripada čak 15 odsto srpskog sortimenta ove voćne vrste. Rodna je dala izuzetne prinose u dve prethodne godine i pored sušnih uslova, ali je vrlo teško podnela ovo proleće i očekuje se da rod ovog leta bude tek 20 do 30 odsto uobičajenog.
Inače, predsednik Saveta za poljoprivredu u Lučanima Milić Domanović saopštio je da štete u malinjacima tog kraja iznose 80 miliona dinara. On je naveo da se u toj opštini malina gaji u hiljadu domaćinstava na prostoru od 150 hektara, sa prosečnim prinosom od deset tona po hektaru. Procenio je da je šteta na zasadima podignutim do 400 metara nadmorske visine oko 10 odsto, do 700 metara oko 40 procenata, a u planinskim malinjacima već je izgubljena polovina roda.