Najveći problem u prilagođavanju novom Zakonu o zadrugama jeste upis zadružne svojine nad nepokretnostima koje su evidentirane kao društvena svojina, a to je pre svega poljoprivredno zemljište. To je bila jedna od tema godišnje skupštine Zadružnog Saveza Vojvodine.
U Zadružnom Savezu Vojvodine kažu da rešenja o upisu zadružne svojine nad poljoprivrednim zemljištem koje je bilo upisano kao društveno donosi Republički geodestki zavod te da ta institucija uvažava razgraničenje koje su zadruge uradile devedesetih godina. Međutim, u daljem postupku se javljaju problemi jer javno pravobranilaštvo ulaže prigovore na doneta rešenja što usporava ceo proces vraćanja poljoprivrednog zemljišta zadrugama, pojašnjava Jelena Nestorov Bizonj, sekretar Zadružnog saveza Vojvodine.
“A ako pravobranilaštvo ne uloži žalbu, onda Ministarstvo poljoprivrede ili pravobranilaštvo traže dodatne dokaze da se radi o zadružnoj svojini. Na ne bi trebalo to da radejer katastar sam to radi uvidom u dokumentaciju”, kaž Jelena Nestorov Bizonj.
Zemljoradnička zadruga iz Kleka nije mogla da upiše svoje vlasništvo nad 1.300 hektara poljoprivrednog zemljišta, a kako kaže direktor te zadruge Radovan Bokić, razgraničenje je urađeno po zakonu dodajući da je iznenađujuće to što je državno pravobranilaštvo uputilo prigovor na rešenje koje je doneo Republički katastar.
Zadrugari napominju da i pored toga što je donet dobar zakon o zadrugama problemi koji se javljaju u procesu prevođenja društvene svojine u zadružnu usporavaju proces razvoja zadružnog sektora.
