Državno zemljište dato u zakup za izgradnju elektrana obnovljivih izvora energije iznosi tek 361 hektar, što znači da ima još prostora za razvoj OIE elektrana na državnom zemljištu, ali ne po svaku cenu
Prema podacima Uprave za poljoprivredno zemljište od 20. maja, Ministarstvo poljoprivrede upravlja površinom od 394.975 hektara, od čega njive čine 230.343 hektara, voćnjaci 9.587 hektara, livade 29.481 hektara, ribnjaci 5.586 hektara i ostalo zemljište 7.055 hektara, a neobradivo zemljište čini 107.459 hektara pašnjaka i 5.462 hektara trstika i močvara.
Državno zemljište dato u zakup za izgradnju elektrana obnovljivih izvora energije iznosi tek 361 hektar, što znači da ima još prostora za razvoj OIE elektrana na državnom zemljištu, ali ne po svaku cenu. Važno je poštovanje zakona, odnosno da se OIE elektrane grade na zemljištu od 6. do 8. katastarske klase ili na neobradivom poljoprivrednom zemljištu.
Trenutni zakon u Srbiji kaže da se OIE elektrane ne mogu razvijati na poljoprivrednom, već samo na građevinskom zemljištu. Nisu strani slučajevi da investitori otkupljuju poljoprivredno zemljište, prebacuju ga u građevinsko i tako na poljoprivrednom zemljištu grade OIE elektrane.
Na to, delom, ukazuje veliki pad poljoprivrednog zemljišta kod poljoprivrednih gazdinstava. Naime, popis poljoprivrede u Srbiji iz 2023. pokazao je da su poljoprivredna gazdinstva raspolagala sa više od četiri miliona hektara (tačnije 4.073.703) poljoprivrednog zemljišta, što je za 21,3% manje nego 2018.
U Srbiji trenutno ne postoji mapa namenjena investitorima u OIE na kojoj bi bilo prikazano državno i privatno zemljište lošijeg kvaliteta, a koje bi bilo pogodno za razvoj projekata u oblasti vetra i sunca. Na taj način bi se i građevinske dozvole brže izdavale.
Ipak, jednu mapu za razvoj solarnih elektrana bez ugrožavanja poljoprivrednog zemljišta uradila je ekološka organizacija The Nature Conservancy u okviru projekta “Pametno planiranje za održivi razvoj – Mapiranje solarnih potencijala Srbije”. Ekološka organizacija TNC je zaključila da bi u Srbiji na 25 kvadratnih kilometara moglo biti instalirano čak 100 solarnih elektrana ukupne jačine od jednog gigavata, a da pritom one ne ugrožavaju zaštićeno prirodno zemljište, plodno poljoprivredno zemljište i sva ona zemljišta koja građanima donose prihod.
Prema rečima Mate Zeca, specijaliste za pozicioniranje OIE za jugoistočnu Evropu i autor projekta, s jedne strane nalazimo se u krizi biodiverziteta, a s druge strane treba uzeti u obzir da je izdavanje dozvola trenutno nešto što najviše usporava izgradnju solarnih kapaciteta.
