Svaka tri minuta jedna osoba u SAD završi u hitnoj pomoći zbog alergijske reakcije na hranu, upozorava poznati američki nutricionista dr Dag Ingoldsbaj.
Istražujući razloge zbog kojih naši preci nisu imali alergiju na hranu i zbog kojih se u svim razvijenim zemljama beleži porast broja osoba koje su postale intolerantne na različite vrste namirnica, on je došao do zaključka da je genetski modifikovana i hrana bogata aditivima glavni krivac za „epidemiju” alergije na hranu.
„Hrana koju su konzuimirali naši preci stizala je u prodavnice direktno sa farmi, bila je sveža i nije imala konzervanse, hormone, antibiotike i emulgatore. Naši preci su kuvali kod kuće i koristili tradicionalne metode spremanja hrane, za kuvanje su koristili celu životinju, a koske nisu bacali već su ih koristili za spremanje supe. Osim toga, nisu držali restriktivne dijete, nisu brojali kalorije i nijednu vrstu namirnica nisu isključivali iz ishrane. Jeli su onda kada su imali potrebu za hranom i nisu grickali između obroka. Uz to, jeli su isključivo sezonsku hranu – nisu konzumirali jagode u februaru, ni lubenice u decembru, a na trpezu su iznosili voće i povrće koje je sazrevalo tog meseca. U restoran su odlazili samo u specijalnim prilikama, a nikada nisu konzumirali industrijski spremanu hranu. I još nešto – veliki deo vremena provodili su u aktivnostima na svežem vazduhu, a u kuću su ulazili kad je vreme za spavanje”, zaključio je dr Ingoldsbaj.
Dr Jelena Gudelj-Rakić, specijalista ishrane na Institutu za zaštitu zdravlja „Dr Milan Jovanović Batut”, nije iznenađena rezultatima ovog istraživanja. Ona napominje da u našoj zemlji nisu rađene studije koje bi govorile o porastu broja dece koja imaju alergije na hranu ili intoleranciju na određenu vrstu namirnica, ali konstatuje da deca u ishrani sve više koriste industrijski proizvedenu hranu koja sadrži različite aditive, suprotno preporukama pedijatra da se oni ne koriste do treće godine života.
– Aditivi su supstance koje se dodaju hrani radi poboljšanja ukusa, mirisa i dužine trajanja – tu spadaju začini, boje, arome, konzervansi, veštački zaslađivači… Nažalost, veliki broj male dece jede industrijski proizvedene kašice i papice koje sadrže mnoštvo konzervansa, a neretko viđam i bebe u kolicima koje jedu grickalice koje sadrže i kikiriki – jedan od najpoznatijih alergena. A kada porastu i krenu u školu, veliki broj mališana kupuje užinu u pekarama i to najčešće lisnato testo i namirnice koje imaju malu nutritivnu vrednost – kaže dr Jelena Gudelj-Rakić.
Savremene majke na porodičnu trpezu sve češće iznose (polu)gotove proizvode i vansezonsko namirnice, kao što je, primera radi, paradajz u januaru. Većina njih ne zna da se limun i pomorandža nakon branja potapaju u različite hemijske rastvore koji produžavaju svež izgled proizvoda, a potom zamrzavaju da bi mogli da izdrže prekookeanski transport u hladnjačama.
Banane se beru dok su zelene, to jest nezrele i čuvaju u hladnjačama za vreme transporta do odredišta i često se dešava da sazru baš u samoposluzi.
– Nažalost, mi neuporedivo češće jedemo hranu koja ne raste na našem podneblju i koja se nedeljama i mesecima transportuje u hladnjačama pre nego što stigne u naše prodavnice, umesto jabuka, šljiva i grožđa koji rastu na našem podneblju.
Iako je u poslednjih pola veka značajno porastao broj ljudi koji se bave sportom, podaci govore da su ljudi pre 50 godina bili neuporedivo više fizički aktivni. Fizička aktivnost nije sinonim za teretanu dva puta nedeljno, već za šetnju po svežem vazduhu, rad u bašti, pranje kola, brzo hodanje, šetnju psa…
Devet od deset ljudi ide prevozom, ne penje se stepenicama i ne izdvoje čak ni deset minuta slobodnog vremena u toku dana da prošeta po svežem vazduhu – ukazuje dr Jelena Gudelj-Rakić.
Po njenim rečima, savremena nauka je dokazala da su uzroci alergije na hranu najčešće genetske prirode, a iskustvo pedijatara govori da se kod beba koje imaju takozvanu atopijsku konstituciju, to jest alergiju na različite stvari u okruženju – počev od prašine, grinja, životinjske dlake, različite deterdžente ili sapune i korove – češće razvija i alergija na hranu.
– Pedijatri savetuju da se deca između četvrtog i šestog meseca upoznaju sa novim ukusima, a to znači da se detetu ponudi da proba kašičicu, dve nemlečne hrane, kako bi počelo da se navikava na nove ukuse, mirise i kašastu hranu. Ovakav način uvođenja novih namirnica u ishranu odojčeta predstavlja najbolju prevenciju za nastanak alergije na hranu – kaže dr Jelena Gudelj-Rakić.
Politika