Ministar energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović, otvorila je danas u Novom Sadu Sedmi međunarodni forum o čistim energetskim tehnologijama “Energetika Srbije 2013 – budućnost i perspektive”, ističući da je “zelena ekonomija” prioritet razvoja Srbije.
Ona je obraćajući se učesnicima Foruma kazala da upravo “zelena ekonomija” može doprineti otvaranju novih radnih mesta i čistim tehnologijama upotrebe.
Ministar je podsetila da su zaključci prošlogodišnjeg Foruma ukazali da nismo dovoljno energetski efikasni i da kasnimo u donošenju zakona i podzakonskih akata, ali je istakla da je u prethodnih godinu dana “od toga i urađeno ponešto”.
“Urađeni su svi podzakonski akti i sve ono što je zakonodavno potrebno da bi iko u Srbiji zaista istinski krenuo da ulaže u obnovljive izvore energije”, rekla je Mihajloviće, dodajući da se godinama čekalo na donošenje tih akata, uredbi, određenih ugovora između distribucije i nezavisnih proizvođača električne i toplotne energije.
Ona je naglasila da ministarstvo na čijem je čelu, stalno ima razgovore sa potencijalnim investitorima i da se na taj način pokušava unaprediti ambijent za ulaganja, a to je, po njenim rečima, i zadatak države da stvori ambijent da investitori ostvare ono zbog čega su tu, ” to je da ostvare profit, a država da dobije potrebne objekte i potrebnu energiju”.
“Ono čime se ponosim je to da je u aprilu donet Zakon o racionalnoj upotrebi energije, odnosno o energetskoj efikasnosti, na koji se čekalo pet godina. Pripremljen je akcioni plan energetske efikasnosti po kojem ćemo do 2020. godine povećati energetsku efikasnost za devet odsto”, istakla je ministar energetike.
Po njenim rečima, od 1. januara 2014. godine Srbija će imati budžetski Fond energetske efikasnosti. Napomenula je da ne mogu svi sami voditi računa o energetskoj efikasnosti, već da je tu država i institucije koje će definisati prioritete i pomoći da svi sektori, od komunalnog, industrijskog, do domaćinstava krenu tim putem.
“Ono što nas čeka u energetskom sektoru su teške odluke, a jedna od tih odluka je kako se uskladiti sa direktivom o ložistima. Pred Srbijom je odluka da do 2018. godine praktično iz pogona skloni termo-kapacitete i to u iznosu od 1.092 megavata. To nije tako dobro za našu zemlju u situaciji kada Srbija u prethodne 33 godine nije izgradila ni jedan jedini infrastrukturni kapacitet u energetici”, kazala je Mihajlović, dodajući da je sigurno da će Srbiji novi kapaciteti trebati, ali da ih je nemoguće izgraditi za dve-tri godine, pa kada je reč i o obnovljivim izvorima energije.
Ministarstvo na čijem je čelu, po rečima Mihajlović, raspisalo je poziv za izgradnju malih i srednjih elektrana i uskoro će raspisati još jedan sa ciljem ispunjenja plana da se 27 odsto energije dobije iz obnovljivih izvora.
Mihajlović je naglasila da nije sigurna da Srbija, ali i sve zemlje u regionu u tako kratkom roku mogu da iz pogona sklone termokapacitete.
Ona je istakla da veruje da će u oktobru biti usvojena strategija razvoja energetike prema kojoj će 2020. godine finalna potrošnja energije biti veća za najmanje deset odsto.
Po njenim rečima država mora dodatno da uredi uslove oko stvaranja ambijenta za dolazak investicija, a jedna od tih mera je da se broj dozvola za male elektrane sa sadašnjih 93 smanje na maksimalno pet do sedam.
“Obnovljivi izvori energije daju Srbiji mogućnost da pojača svoje energetsku bezbednost i da se zaposli određeni broj ljudi, a sa druge strane stavljaju obavezu državi da iz svog budžeta do 2020. godine izdvoji oko 600 miliona evra za cene za povlašćene proizvođače”, rekla je ministar energetike, razvoja i zaštite životne sredine.
Tanjug