Za ideju o ekološki neutralnom kontinentu Srbiji je neophodno 11 milijardi evra, ali direktor Agencije za zaštitu životne sredine smatra da će nam u tome pomoći međunarodne institucije
Uz novu Evropsku komisiju stigao je i novi zeleni dogovor – Evropa će biti ekološki neutralna do 2050. godine. To znači da će se u životnu sredinu na ovom kontinentu uložiti više milijardi evra kako bi se transformisali i ekonomija i društvo, a prekinulo s ispuštanjem emisija koje su glavni krivac za klimatske promene.
Zeleni dogovor ovog momenta u Srbiji, zemlji koja se suočava sa velikim ekološkim problemima, poput otpadnih voda, divljih deponije, zagađenog vazduha, zvuči kao bajka.
Možemo li za 30 godina da postanemo ekološki neutralna zemlja?
– Srbija je osamdesetih godina imala manju privredu nego Francuska tridesetih, zatim su nastupile sankcije, ratovi, koruptivna privatizacija… Nažalost, nismo imali privilegiju kao stanovnici Zapadne Evrope da strateški razmišljamo decenijama unapred. Sada se naša ekonomija i međunarodna pozicija popravljaju, tako da je ovo šansa da unapredimo stanje životne sredine u Srbiji, ali i da istovremeno postanemo zelena investiciona destinacija. Neophodno je utrošiti preko 11 milijardi evra kako bi se ispunili standardi i upravo taj proces treba iskoristi kao motor za zapošljavanje mladih – kaže za Politiku Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.
Budući da vrlo teško obezbeđujemo novac potreban za poglavlje 27, postavlja se pitanje kako ćemo finansirati dostizanje ideje o ekološki neutralnom kontinentu. Radović očekuje da će nam na raspolaganju biti „velika sredstva kako Evrope, tako i međunarodnih institucija”.
– Globalni fond za klimatske promene vredi 100 milijardi dolara. U 21. veku biće nemoguće napraviti projekat bez elementa životne sredine, a investitori će se opredeljivati za destinacije koje vode računa o ekologiji, ne zato što oni tako žele već zato što će to nametnuti i regulativa i želje potrošača – ističe Radović i dodaje da je važno da iskoristimo ovaj globalni proces.
Preduzeća u državnom vlasništvu u Srbiji najveći zagađivači
Evropska komisija očekuje odgovornije ponašanje od svih aktera u društvu, što će kod nas naročito pogoditi preduzeća u državnom vlasništvu koja su najveći zagađivači. Radović ne krije da je to ogroman posao koji se mora odvijati u fazama, ali da je za to potrebno kontinuirano ulaganje.
Naš sagovornik napominje i da ulaganje u životnu sredinu nikada nije trošak, već investicija u bolji kvalitet života i zdravlje stanovništva.
– A onda i u snažniju ekonomiju. Upravo investicije bi ispunile standarde EU i upravo taj proces treba iskoristi kao motor za zapošljavanje mladih. Srbija je harmonizovala veliki deo legislative, raste broj kompanija koje se bave životnom sredinom kao i broj mladih koji se školuju u ovoj oblasti – dodaje naš sagovornik.