Iz Velikog bačkog kanala na deonici Kula – Vrbas – Srbobran, dugoj 18,3 kilometra, treba da se izvuče 400.000 kubnih metara otrovnog mulja. Za taj posao ponuđena su dva alternativna rešenja umesto klasičnog čišćenja bagerima. Jedan model preporučuju dr Mato Zubac, član Srpske akademije inovacionih nauka, i novosadski arhitekt Miroslav Krstonošić, a drugi predstavnici Ekološkog pokreta Novog Sada i preduzeća “Akvainterma inženjering” iz Beograda.
Dr Zubac i arihitekt Krstonošić ovih dana su na tribini u Srbobranu predstavili metodologiju bezbednog čišćenja Velikog bačkog kanala, koja bi mogla da ima i ekonomski efekat kroz poboljšanje kvaliteta vode i pretvaranje taloga u korisne materije.
– Za vraćanje plovnosti na toku kanala potrebno je iskopati toliko mulja, koliko bi stalo u tri Keopsove piramide. Za taj posao bilo bi potrebno 15 godina ako se koriste stare mašine. Mi nudimo tehnologiju kojom se mogu odvojiti teški metali iz mulja, a od preostalog dela bi se proizvodilo biološko đubrivo. Čišćenje bi se organizovalo po deonicama, kilometar po kilometar – izneo je Krstonošić.
Profesor Zubac je objasnio da bi se pri čišćenju kanala mulj tretirao zeolitima, čija su izuzetna svojstva apsorpcije teških metala i radionukleida iskorišćena pri zatvaranju nuklearne elektrane u Černobilju.
– Vađenje svega iz kanala i deponovanje na nekom mestu, ali i ostavljanje svega u koritu, nije dobro. Zato smo spremili plan koji podrazumeva prvo određene aktivnosti u samom koritu, kako bi ta masa bila bezbedna kada se bude vadila za godinu-dve. Kasnije, kad se izvadi, dodatnim procesima se od nje mogu dobiti kompost i đubrivo – predočio je dr Zubac.
Prema njegovim rečima, treba biti obazriv pri izboru modela čišćenja Velikog bačkog kanala, s obzirom na opravdanu zebnju građana zbog otrovnosti sedimenta koji se mora izvući i deponovati.
Za čišćenje Velikog bačkog kanala, koji je od Kule do Srbobrana najcrnja ekološka rupa Evrope, planirano je da bude izdvojeno 17 miliona evra. Predsednik Odbora za komunalnu delatnost Ekološkog pokreta Novog Sada Gavra Pašćan ističe da bi pomoću granula sa mikroorganizmima, koje proizvodi preduzeće iz Belgije, mulj iz kanala bio uklonjen za upola manje novca i bez opasnosti da se njegovim vađenjem i odlaganjem u kasete zagadi okolno zemljište.
– Primenom granula sa bakterijama smrad iz kanala nestaje posle sedam dana, njegova voda postaje providna za mesec dana, a za godinu dana se prepolovi količina mulja. Granule se posipaju po kanalu kao što se nekad sejalo žito rukom. Njihov efekat bio bi takav da bi čak i ispod prevodnice u Vrbasu, gde je Veliki bački kanal potpuno degradiran, posle godinu dana mogla da se peca riba – naglašava Pašćan.
Tehnolog u “Akvaterma inženjeringu” Sveto Đorolijevski objašnjava da su bakterije u granulama efikasne jer je organski mulj za njih pogodna sredina.
– Kad se ubace u takav talog, bakterije proklijaju i počnu naglo da se razmnožavaju, a time što koriste organsku hranu one čiste vodu, u kojoj ostaje samo ugljen-dioksid – kaže Đorolijevski.
Novosti